Palanačko polje, nadomak Lušci Palanke, varošice udaljene dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, jedna je od najvećih grmečkih visoravni poznata po plodnom poljoprivrednom zemljištu. Ovih dana, uslijed otapanja snijega na planinskim visovima Grmeča, polje je pretvoreno u ogromno jezero, a bajkoviti izgled ovog krajolika može da oduševi svakog posmatrača. Takva situacija se ponavlja svake godine u ovo vrijeme, a voda se definitivno povlači u maju kada polje isuši i poprimi uobičajeni izgled. Zbog velike količine vlage koju zemlja upija, cijeli ovaj prostor koji obuhvata više od 22 kilometra kvadratna idealan je za bavljenje zemljoradnjom i stočarstvom, a to je u prošlosti bila glavna privredna grana stanovnika ovoga kraja. U poslijeratnom periodu, na područje koje obuhvata Mjesna zajednica Lušci Palanka, vratio se tek mali dio prijeratnog stanovništva srpske nacionalnosti, tako da su oranice danas vrlo rijetke, kao i stoka koja se napasa. Palanačko polje je kraško područje, a posebno je interesantno s hidrološkog aspekta, obzirom da su ranija istraživanja potvrdila da je to ogromni vodni rezervoar iz kojeg se pitkom vodom napajaju brojna izvorišta.
Širi prostor Palanačkog polja, upravo iz pomenutih razloga, proglašen je vodozaštitnom zonom. Svaka kontaminacija ili onečišćenje otrovnim suspstancama mogla bi imati nesagledive posljedice na život ljudi koji se snabdjevaju pitkom vodom, a ona se baš akumilira na ovome prostoru. Iz tog razloga područje je zaštićeno, pa tako recimo nije dozvoljena gradnja ili intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja bi uključivala masovnu upotrebu pesticida ili drugih hemijskih sredstava, nego samo individualna zamljoradnja i stočarstvo. Obzirom da se za vrijeme intenzivnih kišnih padavina i topljenja snijega akumuliraju ogromne količine vode, često se dešava da se poplavi i put koji povezuje nekoliko podgrmečkih sela s Lušci Palankom. Zanimljivo je kako se na obodu Palanačkog polja nalazi i Bobijaško oko, neobičan prirodni fenomen, koji u dobroj mjeri uzrokuje njegovo potapanje. Radi se o kraškoj estaveli, koja omogućava dvosmjerno kretanje vode, pa za vrijeme visokog vodostaja i obilnih padavina ima karakteristike vrela, dok pri niskoj razini vode postaje ponor. Mještani kažu da iz estavele, za vrijeme intenzivnih padavina, jednostavno pokulja ogromna količina vode i zatim potopi cijelo polje. U budućnosti se mora voditi računa o zaštiti ovakvih prirodnih bogatstava, jer nije daleko dan koji mnogi najavljuju, kada će se ratovi voditi za vodne resurse i pitku vodu.
