Ekipa Sportsko planinarskog društva Mulež, pohodila je Troglav, najveću planinu dinarskog gorja visoku 1913 metara. Sanjane je poslužilo odlično vrijeme s idealnom temperaturom, a dan je bio bez vjetra, što je izuzetno rijetko za ovu planinu. Učenici ovoga pohoda prepuni su pozitivnih utisaka, a nekima je ovo bio i prvi boravak na Troglavu.Mala ekspedicija SPD Mulež uputila se jučer na Troglav, jednu od onih mitskih planina koje obavija aura tajanstvenosti i mističnosti, a kojima je tako bogata Bosna i Hercegovina.
Sa svojih 1913 metara nadmorske visine najviša je u planinskom vijencu Dinare, te predstavlja granično područje između naše zemlje i Republike Hrvatske. Ova sura planina s impresivnim kamenitim vrhovima dominira prostranim Livanjskim poljem, a na njene vrhove vodi nekoliko, manje ili više zahtjevnih planinskih staza. Uspon na Troglav s bosanskohercegovačke strane započinje od Sajkovića drage, iz Livanjskog polja šumskim putem koji vijuga kroz živopisne i guste šume bukve, jele i smreke, a poslije nekoliko stotina metara nadmorske visine krajolik se iznenada preobražava u stjenovito područje oblikovano nadnaravnim stjenovitim oblicima, koji planinskom pejsažu daju osobitu čar. U ovome bezvodnom i negostoljubivom području rastu samo polja kleke, patuljaste crnogorične kulture koju je priroda obdarila sposobnošću da opstaje i preživljava na kamenitom terenu. Kroz gustu klekovinu, preko sipara i kamenja sanski planinari su odabrali stazu koja je među planinarima i zaljubljenicima u prirodu poznata pod nazivom „Krvava Meri“. Staza je na nekim mjestima opasna jer vijuga obodima klisurastih litica, pa je potrebno i određeno alpinistisičko umijeće da bi se uspješno savladale sve prepreke. Kretanje ovim valovitim mrežastim krasom, s labirintom kamenitih vrhunaca i dubokih ponikava koje nalikuju mjesečevoj površini s kraterima, iziskuje veliki oprez. Nimalo jednostavan uspon zahtjeva fifičku pripremljenost i snagu, ali se uloženi napor i umor odmah zaboravljaju po izlasku na vrh planine koji je mala zaobljena zaravan označena geodetskim stupom, gdje je ispisan naziv i nadmorska visina.
Najviše područje, kako i sam naziv govori, čine tri vrha udaljena stotinjak metara jedan od drugog i to Veliki Troglav (1913m), Srednji Troglav (1790m) i Mali Troglav (1661m). Sam naziv vrha i planine, kako neki smatraju, potiče od imena troglavog boga iz rane praevropske mitologije Slavena i Kelta. S ovoga mjesta na sve strane puca veličanstven pogled na druge planinske masive koji se prostiru dokle oko doseže. Jasno se vidi ostatak Dinare, Cetinsko i Livanjsko polje, vještačko jezero Peruča, te u daljini Jadransko more, a posebno upečatljivu sliku ostavlja pogled na obronke sipara i travnatih zaravni. Poput ostalih planina i za Troglav se vezuju narodna predanja i mitovi po kojima je često obilaze troglave zmije, zmajevi i vile. U selima koja se nalaze u podnožju planine i danas živi priča o vilama koje u noći za punog mjeseca izlaze na poljane i plešu svoja kola. Ovo je planina u koju se zaljubite na prvi pogled i kada je prvi put posjetite, uvijek joj se vraćate, a sanski planinari su na Troglavu proveli nezaboravan dan kojeg će pamtiti.
