U Sarajevu je održan 7. Kongres Stranke demokratske akcije (SDA) i po broju delegata koji su sudjelovali u radu, bio je to najveći Kongres SDA u historiji te stranke. Prisustvovalo je više od 1200 delegata, među kojima su predstavnici SDA u zakonodavnoj vlasti na svim nivoima izabrani delegati, te 30 delegata iz mreže SDA u dijaspori. Također, Kongresu su prisustvovali i delegati, te brojna delegacija s područja Unsko sanskog kantona i Sanskog Mosta.
Za Predsjednika SDA izabran je ponovo Bakir Izetbegović, i to aklamacijom nakon što su ga nominovale sve općinske organizacije ove političke partije u zemlji. Ovom prilikom usvojene su programske deklaracije i rezolucija u kojoj senavodida je dugorični cilj SDA usvajanje Ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina. Država sa tri nivoa vlasti: državnim, regionalnim i lokalnim, s gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.
Na listi za izbor potpredsjednika bilo je 15 kandidata, a izabrano je devet. To su: Šefik Džaferović, Edin Ramić, Denis Zvizdić, Šemsudin Dedić, Safet Softić, Melika Mahmutbegović, Adil Osmanović, Asim Sarajlić i Mirsad Zaimović.
Kongres je izabrao i 83 člana Glavnog odbora SDA, koji su birani na način da je svaki kantonalni i regionalni odbor zasebna izborna jedinica i svaki od njih je dostavljao svoje preliminarne liste kandidata. Na izbornim listama se tako našlo ukupno 207 kandidata, razvrstanih po kantonalnim ili regionalnim odborima. Iz Kantonalne organizacije SDA USK u Glavni odbor su izabrani: Šemsudin Dedić, Hamdija Abdić Tigar, Safet Kovačević, Bisenija Mušedinović, Jasmin Musić i Asim Kamber.
U izjavi za medije predstavnik u Glavnom odboru iz Sanskog Mosta Asim Kamber je istakao: „Danas je jedan od gostiju našeg Kongresa, koji nije član SDA i koji je iz druge države, jasno iskazao stav da je naš Kongres skup svečanosti i praznik demokracije. Ono što ja želim reći je da je današnji Kongres dokaz u kontinuitetu da je SDA kao najjača stranka u BiH još jednom potvrdila svoje demokratsko biće, a tu prije svega mislim na činjenicu da smo danas potpuno jasno demonstrirali cijeloj Bosni i Hercegovini i cijelom svijetu da su funkcionalni principi SDA u stvari principi parcipativne demokracije. To u stvari znači da u njenom radu sudjeluju svi članovi, da svi članovi kandidiraju i konačno, da svi članovi posredno ili neposredno sudjeluju u izboru. Na taj način šaljemo poruku da SDA nije stranka elite ili vladajuće oligarhije, već stranka koja uvažava lokalni nivo i običnog čovjeka, običnog člana, da uvažava njegove prijedloge. Tako profilirana SDA je garant naše demokratske i, ako Bog da, evropske Bosne i Hercegovine“, naglasio je Kamber.
Izborni proces unutar SDA još nije okončan i ostalo je da bude izabrano Predsjedništvo stranke. Izbor njegovih članova je postkongresna aktivnost, a 15 članova će po položaju biti dio tog stranačkog tijela.
Kongres SDA je izazvao veliko zanimanje javnosti u BiH, ali i van njenih granica, te mu je pored delegata prisustvovalo oko 600 gostiju i 80-tak akreditiranih predstavnika domaćih i stranih medijskih kuća. Među gostima, osim predstavnika domaćih političkih stranaka, bili su i predstavnici njemačkog CDU-a i švedske Stranke umjerenih, a među gostima iz reda diplomatskih predstavnika bio je značajan broj ovlaštenih predstavnika vlada prijateljskih država.
