U kabinetu načelnika Općine Sanski Most danas je održan sastanak na kojem se govorilo o mogućnosti revitalizacije i ponovne izgradnje zgrade u kojoj je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a. O ovoj temi se govorilo i u proteklim godinama, ali je istaknuto kako su sada načinjeni i neki od prvih koraka u pravcu realizacije ovoga projekta. Sastanku su, pored općinskog načelnika Farisa Hasanbegovića i njegovih saradnika, prisustvovali predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog naslijeđa iz Bihaća, istoričar dr. Enes Dedić, te kantonalni zastupnik Almin Hopovac. Ovom prilkom predstavljena je i video prezentacija revitalizacije pomenute zgrade koja je proglašena i nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Urađen je i glavni izvedbeni projekat, što su sve prvi koraci u prikupljanje neophodne prostorno planske dokumentacije i traženju finansijskih sredstava kako bi se ovaj projekat mogao realizirati.
Pomenuta zgrada ili zgrada “Partizana”, kako su je Sanjani nazivali, porušena je krajem rata od strane srpskih snaga, njeni ostaci su kasnije uklonjeni i ona do danas nije obnovljena iako je u prošlosti bilo takvih inicijativa. S obzirom na vrijednost projekta i finansijske mogućnosti lokalne zajednice, neophodna je podrša s viših razina vlasti. Istoričar, dr. Enes Dedić, ističe kako zgrada ima veliki istorijski značaj s obzirom na događaj koji je u njoj održan i smatra kako bi njena obnova imala višestruki efekat sa mogućnostima više namjena. Načelnik Općine Sanski Most, Faris Hasanbegović, također smatra kako bi se obnovom ove zgrade dobio multifunkcionalni objekat za više različitih namjena. Ističe kako se stvaraju neophodni uslovi za gradnju objekta, te da će poslije toga biti potrebno iznači neophodna fiansijska sredstva. Od 30. juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a i na oovome istorijskom događaju doneseno je nekoliko važnih odluka iz kojih Bosna i Hercegovine i danas crpi svoju državnost i suverentitet. Podsjećanja radi, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je i Deklaracija o pravima građana u BiH kao dokument koji je u to doba značajno bio ispred svoga vremena.
