ZABORAVLJENO VOĆE RASTE PORED SANE

Sredina jeseni je godišnje doba kada dospjevaju i zriju plodovi mušmule, stare voćke koja se danas na našim prostorima sve rjeđe sadi i konzumira. Na imanju Senada Kumalića, u selu Čaplje, nekoliko kilometara od Sanskog Mosta, raste stablo ovog voća koje je na glasu po svojoj ljekovitosti i služi za suzbijanje mnogih bolesti.

Sanski književnik i ekolog, Amir Talić, objašnjava kako su njeni plodovi okruglasti i sliče na izduženu jabuku sa spoljoštenim vrhom. Kora im je kožasta i kestenjaste boje, a kada se beru plodovi su tvrdi i treba neko vrijeme da odstoje. Tek kada ugnjile sočni su i ukusni za jelo, poput kruške crnice. Inače, radi o listopadnom grmu koji naraste do visine od pet metara i može živjeti oko pedesetak godina, dok se sa jednog stabla može ubrati oko dvadesetak kilograma plodova.

Stablo mušmule ima dekorativnu vrijednost, a posebno je lijepo u proljeće kada cvjeta ružičasto bijelim cvjetovima.  Mušmula je danas potpuno zanemarena i malo ko se odlučuje da je sadi i uzgaja, iako se radi o voćki koja bez problema raste i opstaje u našem klimatskom podneblju. Konkretno, na području Unsko sanskog kantona nema nikoga ko se bavi plantažnim uzgojem ovog voća. Plodovi mušmule su bogati vitaminima i mineralima, a za liječenje se ne koristi samo njen plod, nego i koštice, lišće, cvjetovi i kora drveta.

Inače, mušmula potiče s područja sjevernog Irana i prostora Kaspijskog jezera, a na područje Evrope proširila se s grčkim osvajanjima. Posebno je bila popularna u srednjem vijeku, kada se u značajnoj mjeri uzgajala i konzumirala, a danas se sve više prepoznaju i cijene njena ljekovita svojstva.

ZABORAVLJENO VOĆE RASTE PORED SANE

| Vijesti |